Sve naj za Božić i u novoj 2008. godini, uz puno ljubavi,zdravlja, sreće,uspjeha i prijateljstva.Za ispunjenje svih želja i snova stiže čestitka ova svim mojim pojetiteljima!!!!!

Draga moja nacijo ovo je jedan od naših Hratskih narodnih običaja koji će uskoro zamrijeti.Naime radi se o pečenju pečenke za Božić, blagdan kojim kršćani slave rođenje Isusovo.Uz toplu vatricu i jaku zimu ,dobro ide toplo kuhano vino,rakija,te poneka lijepa Božićna ili narodna pjesma.  Što mislite da li ljudi trebaju i dalje njegovati ovaj običaj?

Usput ova dva tipa traže djevojke pa tko je zainteresiran neka se javi*

 

Ovo vam je prvi čovjek Slavonije!Mister ljeta 2007. Naš Š………..e!

Na čiji koncert bi rado išli kada bi bili istovremeno u istom gradu pitanje je sada ?

Posljednja polusezona u Dinamu? – Eduardo
Momčad iz Eindhovena se već plasirala u osminu finala Lige prvaka. No, trener Koeman ne misli tankirati preostala dva kola: ‘Treba nam što više novca, moramo kupiti Eduarda.’

Nizozemci su zagrijani već nekoliko mjeseci. Izaslanici PSV-ova trenera Ronalda Koemana u nekoliko su navrata gledali hrvatskog Brazilca i šefu poslali izvještaj pun superlativa. No, realizaciji prijelaza ispriječio se Mamić – tražio je za odštetu deset milijuna eura.

Nizozemci tada nisu htjeli dati više od osam. No, u međuvremenu su osigurali proljeće u Ligi prvaka, dok ih u domaćem prvenstvu čeka teška borba za tron s Ajaxom. Unatoč dobrim rezultatima, Koemanov sastav vapi za jednim pravim golgeterom.

Vennegora of Hesselinka su prodali u Celtic, Patrick Kluivert je teško ozlijeđen, a Arouna Kone i Jefferson Farfan ipak nisu rođeni strijelci. Koeman je nizozemskim medijima potvrdio: “Naš prvi izbor je Eduardo. Do zime trebamo zaraditi što više novca kako bi ga mogli kupiti.”

Mamić stalno ‘trubi’: “Nema prodaje najboljih igrača Modrića i Eduarda.” No, nakon što PSV uskoro izađe s novom, koji milijun eura izdašnijom ponudom, teško će izvršni dopredsjednik ostati hladan. Zadržavanje Brazilca na silu moglo bi biti i dvosjekli mač.

Naime, Eduardo da Silva u Dinamu zarađuje 120 tisuća eura godišnje, a PSV mu nudi više deset puta više. A nezadovoljni igrač u svlačionici potencijalna je ‘tempirana bomba’…

    Pa ti idi u vojsku.

Ovaj neobični uređaj obećava ženama snažno erotsko iskustvo od početka predigre do kraja seksualnog čina. Nikad više grešaka tipa ‘prejako, prebrzo, prejako, presporo…’
Čudesni proizvod ručni je uređaj poznat kao Slightest Touch (Mekši dodir) koji djeluje tako da stimulira živčane putove, na sličan način na koji se to čini u akupunkturi i akupresuri, i tako dovodi ženu do seksualne uzbuđenosti.

Magičnost ovog uređaja počiva na blagom pulsiranju i zujećim frekvencijama koje žena može lako osjetiti. Ove frekvencije su slične električnim signalima koje koristi tijelo da prenese seksualno uzbuđenje prema karlici.

Kada se pravilno podesi, Slightest Touch nikad neće počiniti grešku tipa “prejako, prebrzo, prejako ili sporo”, tvrdi se na web-stranicama proizvođača.

Dvadeset minuta prije korištenja Slightest Toucha žena treba popiti čašu napitka bogatog elektrolitima kako bi se električni signali brže širili kroz tijelo.

Slightest Touch dovodi žene do tzv. predorgastičkog stanja i zadržava je u tom blaženom stanju onoliko dugo koliko to sama želi.

Na određenoj točki uzbuđenja treba samo pritisnuti tipku “slightest touch” kako bi se pokrenuo jedan ili serija orgazama.

Kako sve to radi? Uređaj se prikopča na nožne zglobove preko dvaju jastučića s elektrodama, preko kojih se šalju električni signali iste frekvencije koju koristi i živčani sustav kada šalje signale seksualnog uzbuđenja prema ženinoj karlici.

Za razliku od ostalih seksualnih pomagala, Slightest Touch ne dovodi žene direktno do orgazma, već izaziva svojevrsno predorgastičko stanje, a istraživanje koje je proveo proizvođač sugerira da je ova naprava vrlo uspješna u postizanju tog cilja.

Slightest Touch model S-1 prodaje se po cijeni od 199,95 američkih dolara i možete ga naručiti na stranicama SlightestTouch.com

Čaša elektrolita koju morate popiti 20-ak minuta prije korištenja Slightest Toucha

Pranje zglobova sapunom i toplom vodom na mjestima gdje će biti jastučići s elektrodama

Jastučiće treba zalijepiti iznad zglobova jer tada Slightest Touch ima najbolji učinak

Opustite se i uživajte u jednom, dva, tri…

Protuupalni lijek diclofenacum, koji se u Hrvatskoj prodaje kao Voltaren, povećava rizik od kariovaskularnih bolesti – srčanog udara i iznenadne smrti za čak 40 posto.

Skupina australskih znanstvenika nedavno je provela veliko istraživanje o lijekovima protiv bolova čiji su rezultati ovih dana objavljeni u stručnom američkom časopisu Journal of the American Medical Association (JAMA), a pokazuju da bi spomenuta vrsta lijeka mogla biti opasna po zdravlje jednako kao i Vioxx koji je prije dvije godine povučen s tržišta, prenio je Nature. Naime, znanstvenici su na temelju 23 studije što su ih prije proveli njihovi kolege u svijetu na oko 1,6 milijuna ljudi ustvrdili da nesteroidni protuupalni lijek (NPL) diclofenacum, koji se u Hrvatskoj i većini europskih zemalja vec desetljećima prodaje kao Voltaren, a proizvodi ga švicarska farmaceutska tvrtka Novartis, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, ponajprije srčanog udara i iznenadne smrti za čak 40 posto. No, dobra je vijest da postoji alternativa. “Europskim konzumentima preporučujem da umjesto diclofenaca uzimaju naproxen”, savjetuje visoki dužnosnik američke FDA (Uprave za hranu i lijekove) David Graham, s obzirom da naproxen, prema dosadašnjim saznanjima ne povećava rizik od srčanih bolesti. “Unatoč tomu što studija australskih znanstvenika nije utemeljena na zlatnim standardima kliničkih istraživanja, može se smatrati vjerodostojnom jer se temelji na 23 studije provedene na približno 1,6 milijuna osoba. Australski kolege u studiju su uključili sve raspoložive podatke o svim NPL-ima, pa studiju možemo smatrati relevantnom”, rekao je Graham. Njegovo mišljenje opovrgnuo je glasnogovornik Novartisa John Gilardi koji je kazao kako su njihovi stručnjaci precizno istražili sve nuspojave Voltarena i smatraju da nema povećanog rizika od kardiovaskularnih bolesti u odnosu na druge NPL-e. No, poznato je da naproxen ili ibuprofen, također nesteroidni protuupalni lijekovi mogu biti štetni za gastrointestinalni trakt, pa znanstvenici rade na pronalasku nove generacije istoga lijeka, koji će umanjiti pacijentovu bol, a pritom neće oštetiti crijeva. Jedan od takvih lijekova trebao je biti Vioxx (rofecoxib), no s tržišta je povučen kad je ustanovljeno da povećava opasnost od srčanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti. Ustvrđeno je da je rizik povezan s količinom konzumiranog lijeka (mora biti dvostruka ili visa) te da je opasnost posebno visoka tijekom prvog mjeseca njegova uzimanja. Dr. Steve Nissen, kardiolog s Klinike Cleveland koji vodi odvojeno istraživanje s lijekom Celebrexom, po kemijskom sastavu bliskom “rođaku” Vioxxa, smatra da je Vioxx možda jedini u ovoj generaciji lijekova koji uzrokuje nuspojave. “Mislim da problem predstavljaju jedan ili dva slična lijeka, a ne svi, što otvara mogućnost da bi slični NPL-i mogli biti sigurni za pacijente, unatoč tomu što Vioxx nije”, smatra dr. Nissen. U svakom slučaju znanstvenici i dalje pokušavaju pronaći vrstu NPL-a koji neće škoditi ni našim crijevima ni srcu. U članku nedavno objavljenom u američkom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences iznesene su obećavajuće vijesti o novome takvom lijeku testiranom na laboratorijskim miševima. Ustanovljeno je da lijek iz nove generacije nesteroidnih protuupalnih lijekova ne samo da ne predstavlja rizik za srce nego uspijeva spriječiti razvoj ateroskleroze. Naravno, trebat će provesti daljnja precizna istraživanja dok ovakve lijekove ne budu mogli upotrebljavati i ljudi.

VRIJEME GRABEŽLJIVICA…

S dolaskom hladnijih dana uvjeti postaju sve pogodniji za ribolov grabežljivica, posebice traži li se svaka od njih na pravom mjestu i u pravom trenutku. Som je primjerice još uvijek vrlo aktivan rano ujutro u plićacima, grgeč se može loviti pred kraj jutra s mini kederima, a štuka i pastrvski grgeč poslije podne varaličarenjem na svim travnatim i zakrčenim mjestima. Smuđu je najbolje postaviti zamku navečer, a jegulji sa čekajućom tehnikom pred samu noć!

MJESTA RIBA GRABEŽLJIVICA: Iz godine u godinu, ribič se sistematski vraća na ono mjesto gdje je imao najviše uspjeha u ribolovu, no stvari se mijenjaju! Vrijeme je da se ode vidjeti kako je drugdje. Neki odlaze u inozemstvo, drugi jednostavno istražuju različite terene !

Ne smiju se zanemariti ni sva uobičajena mjesta: potopljena stabla, stupove mostova, nanose vode…

Pribor je sve učinkovitiji. Umjetne varalice su sve sofisticiranije. Ribiči stalno usavršavaju tehnike. Ipak, žale se na sve manji i manji ulov. Zaostaju li, možda, u znanju o ribama, njihovu načinu života, kretanju? Možda je vrijeme da im se izoštri smisao za vodu! Još pred nekoliko godina, grabežljivica je bilo toliko da su ribiči bez velikog napora imali lijepe ulove. Upotreba nove umjetne varalice, primjena nove tehnike bila je garancija lakog i sigurnog ulova makar se nalazili na mjestu gdje se ribari od davnina. Čovjek je takav da se navike ustaljuju. S druge pak strane, grabežljivice bježe od svojih progonitelja i udaljavaju se sve više od skupina ribiča. Trebaju se prilagođivati godišnjim dobima, temperaturi vode, snazi vodene struje, kretanju ribe harača… ali i intenzivnom ribolovu! Sići s utabane staze u ribolovu, kao i u životu, je rizično, ali često krije ugodna iznenađenja!

Zavoji na rijeci
U jesen više štuka slične veličine može dijeliti isto stanište. Ako su i male ribe u blizini, nerijetko se mogu ostvariti dva ili tri ulova na istom mjestu.

Zavoji na rijeci Specifičnost svih rijeka je neujednačena struja, katkad jaka, čak divlja, katkad slaba. Ona određuje ponašanje riba. Najbolji primjer za to su riječni zavoji. Obala s vanjske strane trpi eroziju što znači da su tu najdublja mjesta. Naprotiv, unutrašnjost zavoja je mjesto gdje se skupljaju nanosi otpali s uzvodne obale. Postoje tri različite zone. Obala u unutrašnjosti zavoja je plitka. Nanosi pogoduju rastu vodene trave, trstike, lopoča… Upravo ovdje, daleko od divljih struja, štuka stoji u zasjedi. Na suprotnoj obali, litica je izdubljena i grgeči zaposjedaju i najmanja skrovišta. Udubljenja veća ili manja, izbočeno korijenje stabala, svaka je šupljina zauzeta. Što se pak smuđa tiče, on se smješta tamo gdje su struje najjače, a dubina najveća. Somovi prelaze više puta na dan od duboke mirne zone do unutrašnje plitke obale zavoja gdje love.

Pješčane plaže

Pješčane plaže u jezercima, pješčarama i svim drugim malim vodenim površinama, grabežljivice, ovisno o godišnjem dobu, često mijenjaju mjesto. Ljeti ih velik porast temperature sili na točno određeni režim prehrane. Naprotiv, kraći dani, sunce niže na nebu i svježe noći čine ovaj tip vode vrlo zanimljivim. Hlađenje vode počinje od površine. Upravo na ovim plitkim mjestima, posebno na plažama, hrani se mlađ* prije zime. Štuka se smješta oko prvog dubokog mjesta u blizini koje zapreke. Nedaleko od obale ona vreba svoj plijen. Smuđ i grgeč provode najveći dio dana u dubinama. Sve manje i manje jedu račiće, a sve ih više zanima nova mlađ. I jedni i drugi, u grupi, izvode svoje operacije komandosa, zaokružuju čitava jata malih riba tjerajući ih sve do pijeska!

Visoka jezerska dna

Som je Visoka jezerska dnaSmuđ se užasava sunca i velikog svjetla. U kanalima gdje zbog puteva za vuču nema vegetacije, dakle ni sjene, on se diže do površine u sjeni okomitih matalnih ploča s kojima se često oblažu strane kanala. Visoka jezerska dna najlakše se izlovljavaju u plovilu, a prepoznatljiva su po različitoj boji vode. Ona koja nas zanimaju, nalaze se u blizini velikih dubina, obično od 15 do 20 m. Vrh tog brežuljka, blizu površine vode, dakle i svjetla, u pravilu je prekriven vegetacijom što omogućava štuki da strpljivo čeka jata riba. Što se grgeča tiče, on se kao lift diže i spušta više puta na dan, ovisno o svjetlu. Treba ga tražiti između površine i 10 m dubine. Smuđevi imaju dosta neobično ponašanje za svoju vrstu. Njihova zona odmaranja je na 15 do 20 m dubine, u podnožju visokih dna. Ali, zona lova im je između dviju voda, između 10 m i površine vode. Kad se jedno jato malih riba nađe u okruženju usred ničega, nemaju nikakvu mogućnost da se skriju! Nemoguće je pobjeći u prostranstvu! Smuđevi to znaju iskoristitnajčešće u rijekama zimi po dnu, ali tijekom ostatka godine može loviti u vrlo plitkoj vodi.

Različite razine u kanalu

Smuđ se užasava sunca i velikog svjetla. U kanalima gdje zbog puteva za vuču nema vegetacije, dakle ni sjene, on se diže do površine u sjeni okomitih matalnih ploča s kojima se često oblažu strane kanala.Različite razine u kanalu Kanali su puni grabežljivica, ali se baš nema običaj tamo loviti. Istina je, treba biti ustrajan da se « odradi » pravac dug više kilometara. Jer ima li što pravilnije od kanala!? No pravilan ne znači da nema ribolovnih mjesta. Naprotiv, u ovom tipu vode, više nego igdje, grabežljivice se razmještaju na točno određena mjesta. Vodena vegetacija na rubovima omiljeno je stanište štuke. Grgeč će se oduševljeno zavući u prvu rupu, a dubina u sredini pripada smuđu. Grabežljivice međusobno dijele različite razine dna i ribič treba o tome voditi računa kad bira mjesto za lov. Štuku se može loviti i tako da se jednostavno ograniči pretraživanje po rubnom području. Ili suprotno tomu, da se jednim bacanjem postupno izvedu tri različite radnje: blizu dna na početku, zatim trzati, i na kraju plutati uz rub. Da bi se imalo uspjeha u kanalu, dobro je znati ove razine dna, no najvažnije je u to vjerovati i upornošću oduprijeti se iskušenju!

Mjesto gdje se miješaju različiti tipovi vode, je izvrsno u svim godišnjim dobima. To može biti zona u kojoj se rijeka susreće s mrtvim rukavcem, pješčarom ili pak pritokom. Različita boja vode omogućava na prvi pogled raspoznavanje ovog pokretljivog mjesta. Može se kladiti da je zauzeto! [Vidjeti arhive]

Tridesetogodišnji mladić iz okolice Kragujevca jedva je preživio obilno krvarenje iz spolnog organa nakon što je na nagovor lokalne vračare pokušao seksualno općiti s ježom. Još bizarniji je naslov u beogradskom tabloidu Kurir koji je taj događaj ilustrirao naslovom “J… ježa u leđa, al’ stvarno”.